https://www.facebook.com/groups/546754016195299

Puževi roda Theba u stanju "ljetnog sna" (estivacije) 4. su opažanje tjedna.

Originalno opažanje:
https://www.inaturalist.org/observations/32911831
Autor fotografije: mjm_oak

Točna definicija estivacije prema Hrvatskoj enciklopediji:

estivacija ili ljetno mirovanje (od kasnolat. aestivare: boraviti ljeti na drugome mjestu nego zimi, prema aestivus: ljetni), usporavanje životnih procesa (npr. disanja, otkucaja srca), u koje životinja ulazi zbog negativnog utjecaja previsoke temperature na njezin organizam. Estivacija joj omogućava preživljavanje tijekom vrućih i suhih razdoblja, a tipična je za pustinjske životinje te mnoge vodozemce i gmazove.

Biljke i životinje ovisno o uvjetima i načinu života mogu postići 5 različitih tipova mirovanja (spavanje, torpor, hibernacija, zimski san i estivacija) tijekom kojih su im tjelesne funkcije usporene.

Organizmi koji prolaze kroz estivaciju ne prolaze kroz stanje dubokog mirovanja, pa se u slučaju izvanrednog poboljšanja uvjeta mogu brzo ponovno vratiti u normalno stanje.
Kod vrste kopnenih puževa Otala lactea, zabilježeno je potpuno obnavljanje životnih funkcija u periodu manjem od 10 minuta.^[1]

Popis životinja koje mogu estivirati je poduži, a uključuje i kopnene i vodene životinje.
Osim sad nam već predstavljenih puževa, estivirati također mogu i razni gmazovi (krokodili, kornjače) i vodozemci, ribe (dvodihalice) te kukci poput pčela i božjih ovčica, a pojava je zabilježena čak i kod jedne vrste lemura.

Neke vrste životinja specijalizirale su se za dugotrajne sušne uvjete, pa bez problema mogu estivirati duži period.

Australska vrsta žabe (Litoria platycephala) zbog svoje fascinantne sposobnosti prikupljanja i skladištenja velike količine vode, korištena je od strane Aborigina kao izvor vode u slučaju nužde.

Autor: Vladimir Ribičić

Trlja blatarica (Mullus barbatus) ovotjedni je izbor za opažanje tjedna.

Originalno opažanje:
https://www.inaturalist.org/observations/32540014

Ribe iz porodice trlja (mullidae) specijalizirale su se za "obrađivanje" dna. Iako manje od ostalih riba zbog svojeg mesa su iznimno cjenjene. Latinsko ime mullus (mekan) dobile su zahvaljujući njihovom mekanom mesu po kojem su poznate. Na bradi im se nalaze karakteristični "brkovi" uz pomoć kojih pretražuju podlogu u potrazi za hranom. U Jadranu je prisutna još i trlja kamenjarka a u Mediteranu se može pronaći još 5 vrsta. Kao što joj i ime kaže, trlja muljarica preferira pjeskovita i muljevita dna, najčešće daleko od obale, ali ponekad se zna pojaviti i u plićaku.

Ribe su nažalost vrlo zapostavljena skupina na Inaturalistu, unutar svjetskih opažanja čine 12.5% živih bića, dok je hrvatski prosjek samo 4.8 %

Sva riblja opažanja na Inaturalistu možete pogledati na sljedećem linku

Ovu trlju zabilježio je korisnik rpillon koji se i inače bavi podvodnom fotografijom i stručnjak je za identifikaciju mediteranskih riba i bodljikaša.

Osim profila na Inaturalist njegove fotografije podmorja mogu se pronaći i na:

http://www.marinespecies.org i http://www.fishbase.us

U sklopu svojeg rada i istraživanja objavio je i ključ za identificiranje zvjezdača iz roda Astropecten

Za sve one koje zanima nešto više informacija o ribama u Jadranu preporučamo posjetiti neke od dolje ponuđenih linkova.

• https://www.fishbase.se/search.php
• http://www.marinespecies.org/
• http://www.fish-watch.org/
• https://doris.ffessm.fr/
• https://www.ludomore.com/
• http://www.ribe-hrvatske.com/

Autor: Vladimir Ribičić

Opažanje tjedna je krška gušterica korisnika erncav.

Originalno opažanje: https://www.inaturalist.org/observations/32120495

U Hrvatskoj su gušterice iz roda Podarcis među top 5 najčešće opaženih živih bića.
Pomorska gušterica (Podarcis siculus) najčešće je opažana vrsta u Hrvatskoj s ukupno 163 opažanja, slijedi je na 2. mjestu krška gušterica (Podarcis melisellensis) s 133 opažanja, a na 5. mjestu po broja opažanja nalazi se zidna gušterica (Podarcis muralis) s 85 opažanja.

Krška gušterica obitava na području cijele Jadranske obale, od zapadne Italije do Sjevera Albanije.

Što se tiče opažanja objavljenih u Inaturalist bazi, gušterica je zabilježena tijekom cijele godine, osim kroz zimske mjesece.

Osim navedenih gušterica u Hrvatskoj obitavaju i brojne druge vrste gmazova.
Na stranici udruge Hyla može se pronaći sljedeća informacija:

Danas postoji približno 6082 vrste gmazova, dok ih je u Hrvatskoj zabilježeno 39. Radi se o sedam vrsta kornjača i 32 vrste ljuskaša. Unutar ljuskaša, gušteri su zastupljeni s 17 vrsta, a zmije s 15 vrsta.

Na stranici Inaturalist na našem području zabilježene su 33 vrste, a ukupni broj opažanja kreće se oko 1000.

Sva opažanja gmazova u Hrvatskoj može pogledati preko sljedećeg linka:
https://www.inaturalist.org/observations?place_id=8196&subview=grid&taxon_id=26036

Karta staništa preuzeta je iz publikacije:
Sillero, N., Campos, J., Bonardi, A., Corti, C., Creemers, R., Crochet, P., Crnobrnja Isailović, J., Denoël, M., Ficetola, G., Gonçalves, J., Kuzmin, S., Lymberakis, P., de Pous, P., Rodríguez, A., Sindaco, R., Speybroeck, J., Toxopeus, B., Vieites, D. R., & Vences, M. (2014). Updated distribution and biogeography of amphibians and reptiles of Europe, Amphibia-Reptilia, 35(1), 1-31.
doi: https://doi.org/10.1163/15685381-00002935

Autor:Vladimir Ribičić

Uz prethodno pokrenuto opažanje dana, po uzoru na Inaturalist blog, odlučili smo pokrenuti i opažanje tjedna koje će uključivati jedno od prošlotjednih opažanja,ali uz dodatan osvrt na opaženu vrstu i/ili samog promatrača.
Naše prvo opažanje tjedna je konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus) uslikan u sklopu međunarodnog fotografskog natjecanja Guylian Seahorses of the World 2018.

Autor fotografije je Lars Reichenbach, a samo opažanje podijeljeno je s profila seahorses_of_the_world.

Guylian Seahorses of the World fotografski je natječaj koji se održava svake dvije godine, a čiji je cilj pronaći najljepše fotografije morskih konjica na svijetu.
Sponzori natjecanja su poznati belgijski brend čokolade Guylian Belgian Chocolates te festival podvodne snimke i fotografije NELOS.
Navedeno natjecanje zapravo je dio još većeg projekta pod nazivom Project Seahorse kojem je svrha proučavanje i zaštita morskih konjica diljem svijeta, a uspješno se provodi već skoro 20 godina.

Na Inaturalistu se trenutno može vidjeti više od 1000 raznih opažanja sakupljenih na taj način.
Osim preko njihovog projekta na Inaturalistu projekt Seahorse opažanja također prikuplja i preko aplikacije iSeahorse.

Neki od rezultata projekta do sada su:

• Razvijanje raznih metoda očuvanja morskih konjica diljem svijeta.
• Osnivanje 35 lokalno-upravljanih morskih zaštićenih područja zajedno s protokolima za očuvanje brojnih ribljih vrsta
• Osnaživanje regionalne koalicije 1000 malih ribarskih obitelji u Aziji
• Poticanje dijaloga interesno različitih skupina s ciljem održive upotrebe kineske medicine
• Obuka preko 175 osoba zaduženih za očuvanje morskih staništa i još mnogo više građana znanstvenika.

iSeahorse na zanimljiv i praktičan način koristi snagu građanske znanosti - bilo tko, bilo gdje na svijetu može svojim opažanjem morskih konjica doprinijeti razumijevanju i zaštiti ovih predivnih stvorenja.

Članak preuzet sa https://znanstvenici-amateri